Centar.Literatura predstavlja Mašu Kolanović: „Autentičnost ne prodajem ni za kakve pare"

Maša Kolanović otvorila je novu sezonu priredbi centar.literatura , a zanimljiv i dinamičan razgovor vodila je Adrijana Markon Jurčić , predsjednica Matice hrvatske Beč. Jedna od tema razgovora bila je i nagrada Europske Unije za književnost (2020), koja joj je bila veliko i lijepo iznenađenje i to tijekom pandemije, kada je očekivala poziv Lufthanse o otkazanom letu. Nagrađena knjiga "Poštovani kukci i druge jezive priče" prvotno je tiskana u samo 500 primjeraka, a danas je iznimno čitana i prevođena, te se spremaju i neki novi prijevodi. Po Mašinom mišljenju, ono što je privuklo čitatelje toj knjizi su mali bazični momenti u pričama, a njen cilj pri pisanju je bio u ova dinamična vremena zarobiti moment na specifičan način. Neke od tema kojima se Maša u svom spisateljskom radu bavi su kapitalizam i konzumerizam, te umiveno ustaštvo na koje u Hrvatskoj više nitko ne reagira, a to je ono što spisateljicu brine. Smatra kako je književnost mjesto za sjeme skepse i kritike, posebno u ovim trenucima kada humanistička vizura nestaje, a cijeli današnji diskurs je fejk. Spisateljica je svaku svoju knjigu ilustrirala, jer iako kao profesorica na fakultetu puno čita, voli se i oduvijek vizualno izražavati, recimo kroz tetovaže, a pri ilustriranju najviše voli napraviti vizualnu metaforu. Njen roman Sloboština Barbie bavi se i odrastanjem u ratu, a zbog rata u Ukrajini je opet aktualna, te se izvodi kao predstava u zagrebačkom Kunsteataru. U sklopu Herderove stipendije ak. god. 2005./06, usavršavala se na Sveučilištu u Beču ak. god. 2005./06. i tu se sasvim slučajno susrela s aktivistima za prava izbjeglica, kao i solidarnošću i empatijom koja prati taj rad i to joj je obilježilo boravak u Beču. Kako je objasnila jednom kolegi na njegovu primjedbu kako je Beč dosadan: „Stari moj,nemaš ti pojma šta je Beč.“ Centar.Literatura susret završio je porukom kako predrasude nastaju kad nisi u kalupu, i da treba živjeti autentično, ili kako Maša kaže: „Autentičnost ne prodajem ni za kakve pare.“ Životopis Maša Kolanović rođena je 19. studenoga 1979. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1998. upisala je studij kroatistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirala u listopadu 2003. godine, a doktorirala u travnju 2010. Od travnja 2004. godine radi kao znanstvena novakinja na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U travnju 2015. izabrana je u nastavno-znanstveno zvanje docentice, a u studenom 2020. u nastavno-znanstveno zvanje izvanredne profesorice na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se na Sveučilištu u Beču ak. god. 2005./06. u sklopu Herderove stipendije, na Sveučilištu Texas u Austinu (SAD) u sklopu stipendije Junior Faculty Development Program tijekom proljetnog semestra ak. god. 2011/12., na Trinity College u Dublinu (Irska) u ožujku i travnju 2017 u sklopu stipendije Trinity Long Room Hub Research Fellowship te na Sveučilištu New York (SAD) u od siječnja do svibnja 2020. u sklopu istraživačke stipendije na Institutu Remarque. U razdoblju 2016.-2018. je bila predstojnica Katedre za noviju hrvatsku književnost. Od 2013. do 2021. godine voditeljica je književno-kulturološkog bloka Zagrebačke slavističke škole. Od 2004 do bila je članica suradnica na projektima ”Hrvatski roman 1945.-2000.” (od 2004. do 2006) te ”Hrvatski roman i popularna kultura” (od 2006-2012) pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta čiji je voditelj bio prof. dr. sc. Krešimir Nemec. Od 2017. do 2020. voditeljica je projekta ”Ekonomski temelji hrvatske književnosti” pri Hrvatskoj zakladi za znanost, a od kolovoza do prosinca 2021. voditeljica institucionalnog projekta ”Ekonomski imaginarij književnog teksta” i suradnica na projektu ”Zazorno u hrvatskoj književnost i kulturi fin de sièclea” voditelja prof. dr. sc. Tvrtka Vukovića na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je uredništva časopisa ”Književna smotra”. Za svoj znanstveni rad 2010. godine nagrađena je godišnjom nagradom za znanstvene novake Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa iz područja humanističkih znanosti. Za svoj književni rad nagrađena je nagradom publike pulskog sajma knjiga ”Libar za vajk” (2019), godišnjom nagradom za književnost Vladimir Nazor (2020) te nagradom Europske Unije za književnost (2020). Za članicu suradnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrana je 19. svibnja 2022.