Izjava predsjednika HC-a i HGKD-a mag. Tibora Jugovića u vezi dovjezičnoga školskoga sustava u Beču
Beč, 28. II. 2021.
Angažman Konferencije predsjednikov i potpredsjednikov narodnosnih Savjetov dobrodošao nakani ustoličenja dovjezičnoga školskoga sustava u Beču!
S pogledom na angažman Konferencije predsjednikov i potpredsjednikov narodnosnih Savjetov pri austrijskom Saveznom kancelarstvu kako Hrvatski centar u Beču tako i Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču jako pozitivno ocjenjuju, da se ovo neformalno tijelo vrhovnih manjinskih zastupnikov u zadnje vrime tako jasno zalaže za proširenje do sada samo teritorijalnoga na onda pak individualni princip u pogledu na naša manjinska prava a posebno i na pravo na podučavanje na manjinski jeziki i izvan autohtonoga područja kade živu narodne grupe u Austriji. Posebno se to i hrvatske narodne grupe, ka znatnim dijelom živi u Beču i u drugi mjesti izvan autohtonoga područja, dakle izvan Gradišća.
Kako je ovom prigodom izjavio dugoljetni predsjednik Hrvatskoga centra a takaj i Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču, mag. Tibor Jugović „ov hvalevridan angažman Konferencije predsjednikov i potpredsjednikov narodnosnih Savjetov svakako je dobro došao i ide u prilog dugoljetnomu zalaganju ovoga krovnoga hrvatskoga društva u Beču i svih u njemu udomaćenih hrvatskih društav i organizacijov, da se hrvatski jezik javno i službeno usidri i ustoliči u školskom sustavu Grada Beča. U tom je Hrvatski centar u pojedini nadležni uredi i na gradskoj i saveznoj razini isto kao i u neki politički gremiji predložio svoj koncept dvojezičnoga hrvatsko-nimškoga školskoga sustava za Beč. Ovde se jasno radi o hrvatskom standardnom jeziku s posebnim osvrtom i na gradišćanskohrvatski jezik, književnost, kulturu i povijest.“
Kako nadalje piše predsjednik Tibor Jugović u svojoj izavi za medije „…gradišćanskohrvatski je dio hrvatskoga jezičnoga korpusa a posebno i u velegradu — isto kao i u samom Gradišću — i zato je važno da se dica uču i hrvatski standardni jezik pred svim i u pogledu na korišćenje ovoga jezika u struki, na poslu i u gospodarskom svitu i da s poznavanjem hrvatskoga standardnoga jezika pokrivaju zapravo cijelo južnoslavensko jezično područje. Uza to bi se posebno težišće položilo i na gradišćanskohrvatsku varijantu i sve u vezi s ovim našim jezikom, što bi bio poseban dodatak u zgora spomenutom dvojezičnom školskom sustavu u Beču a naravno i izvan.“
Govor je o obrazovanju na hrvatskom jeziku — ne samo o nastavi jezika — početo od dičjega vrtića prik osnovne škole do sridnje škole i gimnazije odnosno više škole za stručno obrazovanje sve do mature.
„Angažman Konferencije predsjednikov i potpredsjednikov narodnosnih Savjetov bi u ovom otvorenom pitanju sigurno mogao znatno doprinesti čim bržemu i temeljitijem rješenju ovoga nedostatka u austrijskom školskom sustavu, pred svim i glede znatnoga broja hrvatskoga stanovničtva i izvan autohtonoga područja“ — Tibor Jugović pozitivno ocjenjuje nedavni sastanak ovoga gremija.
