Muzejska noć u Frelištofu

Pod geslom Muzejní noc (muzejska noć) imaju od sredine maja do sredine junija muzeji po cijeloj Češkoj republiki posebne večerne priredbe. Tako i Chorvatský dům (Hrvatski dom), muzej moravskih Hrvatov u Frelištofu.

Zgrada hrvatskoga muzeja u Frelištofu

Jedan od brojnih eksponatov muzeja

Frelištof – Na sunčanu subotu, 31. maja, se je kot svako ljeto u Frelištofu održala takozvana muzejska noć. Ova akcija služi tomu, da se širokomu (češkomu) narodu pokažu ponude muzejov, u ovom slučaju ali i svist o moravski Hrvati, ki su se veljek iz već pogledov prezentirali. Kod ulaza su gajdaši s narodnimi jačkami peljali u njev svit. Od graišćanskih Hrvatov su došli Mate Popović, predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba i Oskar Rupp, dio tîma Hrvatskoga centra. Novi gosti su se peljali kroz moderno uredjeni muzej s informacijami i eksponati moravskih Hrvatov, od naseljenja do raseljenja po drugom svitskom boju.

Šare fotografije iz 1930-ih kot važni vizualni dokumenti

Jedna od šarih slik izložbe

Otvarala se je muzejska noć s vernisažom fotografijov moravskohrvatskih nošnjov fotografa Karla Dvořáka. Posebno na ovi slika je, da su iz 1930-ih, ali u farba, pomoću uvatipije, tehnologije, ka se je do konca 2. svitskoga boja koristila za konzervaciju pravih farbov motiva. Same fotografije su se naravno morale novo razviti, ar su originali jur izblijedili. Do dandanas neuškodjeni negativi tako omogućuju izložbu s točnimi farbami iz časa pred raseljenja moravskih Hrvatov. Ove fotografije tako i služu uz slike slikara Othmara Růžičke važnim vizualnim dokumentom moravskohrvatske kulture, pred svim za etnografe.

Uvatipija je jur u 1930-i ljeti omogućala ove žive farbe

Vino i gajde

Tryhuci su uz muziku i govorili o povjesti gajde

Uz malu zakusku s kolačići, kavom i vinom je zabavio rodbinski gajdački sastav Tryhuci iz okoline Brna. Zaigrali su jačke moravskih Hrvatov, češke Moravske i Šleske, ter dalmacijske. Uz to su na humorističan način razložili i demonstrirali različne vrsti gajdov, od poljske granice do Balkana, ter njevu povijest. Na početku da su u staroj Grčkoj bili frulaši, ki su med igranjem frule pili vina iz vinske mješine (zašita kozja koža), dok je najednoč bila prazna. Slučajno da su onda u tu mješinu – znamda jur pijani – zataknuli frulu i uptili, da se s pritiskom na mješinu punom zraka more frulu igrati i prez ust, ka su sad i dodatno bila slobodna za jačenje. Sa simboličnom praznom mješinom u rukami i žajni za vinom su Tryhuci završili svoj blok i pozvali na opušćene razgovore uz pilo.

https://video.wixstatic.com/video/52ea10_9ae8a8f5bcde473dbf28b29a6b8e0292/480p/mp4/file.mp4

Tryhuci su med drugim i igrali hrvatsku jačku „Hej, javore, javore!”

Od nošnje na platno – Moravskohrvatski ornamenti

Dagmar Hermi Benešová

Po muziki je šivalja i umjetnica Dagmar Hermi Benešová iz Charvatske Nove Vsi – bivše hrvatsko selo u Moravskoj, ko se je jur ranije asimiliralo – predavala o moravskohrvatski ornamenti i kako je je morala adaptirati za slikarsko platno. Kod ovih ornamentov, ki su se u originalu kod moravskih Hrvatov samo našli na nošnja, je problem, da su s časom znatno izblijedili. Slike nošnjov Othmara Růžičke i jur spomenute fotografije Karla Dvořáka nam ali kažu prave farba ornamentov na nošnja, ča omogućuje točnu interpretaciju farbov. Za interpretaciju samih motivov na slikarskom platnu je Benešová usporedila ornamente s drugimi ornamenti iz domaće Charvatske Nove Vsi, ter cijele južnomoravske okoline, kade su se moljali i oko luke vrat i oblokov. Zanimljivo je, da su moravski Hrvati na razliku k drugim selam u okolini, kade su udane žene počele nositi skromnije nošnje s manje ornamenti i škurijimi farbami, do smrti nosili vrlo šare i ornamentirane nošnje.

Moravskohrvatski ornamenti na platnu

Med gosti su bili Mate Popović, predsjednik HAKa i Oskar Rupp, dio tîma Hrvatskoga centra

Oko poldrug ljeta je tako analizirala ornamente, da bi svaki pojedini elemenat razumila i autentično adaptirala na platnu. Dok su neki ovih karakterističnih moravskohrvatskih ornamentov jasno inspirirani poznatimi kiticami, su neki motivi još do sad misterij. Da bi njevi motivi čim duglje držali, si je dala napraviti posebne farbe s UV-filterom.

Veliko zanimanje za moravske Hrvate

Dobro pohodjena priredba je konačno povukla oko 80 interesiranih ljudi, od male dice do seniorov. Interesenti nisu bili samo Čehi iz okolice, ali i cijeli tîm češke radiotelevizije s kamerom i mikrofonom, ter reporter ORFa Gradišća s mikrofonom. Uspješna priredba će se pravoda i kljetu održati, do onda se more muzej moravskih Hrvatov u ljetni miseci pohoditi svaku subotu i nedilju po redovnoj cijeni. Već o tom na www.moravstichorvati.cz/chorvatsky-dum. I na Frelištofski kiritof, ki je ljetos subotu, 05. septembta, će muzej opet otpriti svoja vrata širjoj publiki, ter na veliko svečevati moravkse Hrvate.

Kamen temeljac muzeja

Tekst i slike: Oskar Rupp