Potrgano grojze Zelenoga Veltlinca za Hrvatski bal 2027.

BEČ/MAGRŠTOF – Manja delegacija Hrvatskoga balskoga tîma otputovala je u petak, 4. septembra u Magrštof uz rijeku Moravu (Mannersdorf an der March) direktno uz slovačku granicu, da bi onde u vinariji „Roland Minkowitsch” pomogli trgati i prešati grojze Zelenoga Veltlinca. Ovo će biti balsko vino na jubilarnom Hrvatskom balu 16. januara 2027. u bečkom Parkhotelu Schönbrunn.

Još na kasno protuliće tada grupa ljudi iz spomenutoga balskoga tîma na predlog direktora austrijske Akademije vina u gradišćanskoj Rušti, dr. Pepija Schullera, pohodili su Minkovićevu vinariju, da bi izvidili mogućnost, bili li mogli bijelo vino ove istaknute vinarije izabrati za balsko vino. Schuller ih je upozorio na ovoga istaknutoga vinara s hrvatskimi korijeni u Dolnjoj Austriji. Tada su naišli ne samo na zanimanje mladoga vinara Martina Minkovića nego i na pripravnost, da bi kreirao posebno vino za Hrvatski bal, „Zeleni Vletlinac Vinski četvrt DAC”. To grojze se rukom trga i preša u staroj drivenoj preši iz 1820. ljeta. Minkovići gledaju na 400 ljet dugu obiteljsku tradiciju i svoje rodoslovlje, ko siže najzad do 1622. ljeta – to imaju veliko zabilježeno na zidu ovoga široko i daleko poznatoga seljačkoga a sad samo vinarskoga zgrade.

Vinarija Minković ima hrvatske korijene

U dogovoru s vinarom Minkovićem su dakle došli člani balskoga tîma u vinograd a pak i pivnicu u Magrštof, da bi pomogli trgati a pak i prešati ovo „svoje” buduće vino.

Mlado vino će imati kih 12% alkohola, je dakle lagano i pitko i odlično odgovara za bal. Zeleni Veltlinac iz ove vinarije će se predstaviti publiki na prezentaciji bala 16. oktobra u Hrvatskom centru u Beču.

Vino iz ove regije se i odlično poklapa s projektom trodnevnoga simpozija o „Hvrati u Dolnjoj Austriji” a posebno o Hrvati u Moravskom (Maračkom) polju 14. 15. i 16. maja 2027. ljeta u Hrvatskom centru u Beču – ali pak i nadalje i dislocirano u drugi mjesti u Dolnjoj Austriji, ka imaju ili su imala vezu s hrvatstvim.

Člani balskoga tîma uz historičnu prešu

Tekst i slike: Petar Tyran